Cybercrime Zapadni Balkan Newsletter No. 122

by | Nov 6, 2026 | NSSPV, Unions Market and others | 0 comments

Velika međunarodna akcija protiv investicionih prevara: sedmoro uhapšenih, zaplenjeno više od 100 servera

Međunarodna policijska akcija sprovedena uz podršku Europola i Eurojusta dovela je do hapšenja sedam osumnjičenih i zaplene više od 100 servera korišćenih u mreži povezanih internet investicionih prevara. Posebnu pažnju privlači činjenica da su u istrazi značajnu ulogu imali i kol-centri povezani sa Albanijom, Kosovom i Severnom Makedonijom.

Prema saopštenjima Europola i Eurojusta od 3. novembra 2026. godine, istražitelji su identifikovali potencijalne žrtve u najmanje 50 država, dok se do sada procenjena finansijska šteta meri milionima evra.

Ova akcija posebno je značajna jer pokazuje da se istrage investicionih prevara sve više usmeravaju ne samo na osobe koje neposredno obmanjuju investitore već i na kompanije i pojedince koji obezbeđuju tehničku infrastrukturu za funkcionisanje lažnih investicionih platformi.

Šta su otkrili istražitelji?

U okviru koordinisane međunarodne akcije izvršeni su pretresi na 17 lokacija, uhapšeno je sedam osumnjičenih i zaplenjeno više od 100 servera, zajedno sa drugim elektronskim dokazima i imovinom.

Istragu predvode nemački nadležni organi, a prema objavljenim informacijama, predmet istrage je i kompanija povezana sa Kiprom i Izraelom, za koju se sumnja da je drugim kriminalnim grupama obezbeđivala lažne internet platforme za trgovanje.

Drugim rečima, istražitelji nisu bili usmereni isključivo na jednu prevarantsku platformu. Njihova pažnja bila je usmerena i na mrežu koja je, prema sumnjama nadležnih organa, omogućavala da različite kriminalne grupe koriste sličnu tehnologiju za obmanjivanje investitora širom sveta.

Prema dosadašnjim nalazima, sa ovom infrastrukturom bili su povezani i kol-centri u Albaniji, na Kosovu i u Severnoj Makedoniji, preko kojih su potencijalne žrtve kontaktirane i podsticane na ulaganje.

Kako su funkcionisale lažne investicione platforme?

Prema navodima istražitelja, potencijalni investitori privlačeni su oglasima koji su promovisali mogućnosti zarade kroz trgovanje kriptovalutama, devizama i akcijama.

Nakon što bi zainteresovana osoba ostavila svoje kontakt podatke, sa njom bi stupali u kontakt navodni investicioni savetnici ili brokeri, koji su je uveravali da može ostvariti značajnu zaradu.

Investitori su zatim upućivani da izvrše početnu uplatu i otvore nalog na internet platformi koja je izgledala kao legitimna platforma za trgovanje.

Na njihovim korisničkim nalozima prikazivani su rast vrednosti ulaganja i ostvarena dobit, što je stvaralo utisak da investicija uspešno posluje.

Međutim, prema sumnjama istražitelja, prikazani rezultati nisu odgovarali stvarnim finansijskim transakcijama, već su služili da podstaknu investitore na dodatne uplate.

Kada bi investitori pokušali da povuku novac, zahtevi su odlagani ili odbijani.

Na taj način žrtve nisu gubile samo početno uložena sredstva, već su pojedine mogle biti navedene da izvrše više uzastopnih uplata, verujući da ostvaruju stvarnu dobit.

Zašto je zaplena više od 100 servera toliko značajna?

Jedan od najvažnijih rezultata ove akcije jeste zaplena tehničke infrastrukture koja je, prema sumnjama istražitelja, korišćena za funkcionisanje lažnih investicionih platformi.

Serveri mogu sadržati podatke o korisničkim nalozima, evidenciju uplata, komunikaciju sa investitorima, informacije o administratorima platformi i druge digitalne tragove.

Analizom takvih podataka istražitelji mogu pokušati da utvrde da li je više naizgled nepovezanih investicionih platformi koristilo istu infrastrukturu, ko je upravljao njihovim radom i na koji način su bile povezane sa kol-centrima i drugim učesnicima.

Ovo je posebno važno zato što investicione prevare često funkcionišu kroz više različitih internet stranica i kompanija, zbog čega oštećeni investitori mogu steći utisak da su u pitanju potpuno odvojeni slučajevi.

Ukoliko se utvrdi da iza različitih platformi stoje ista lica ili povezana infrastruktura, takvi nalazi mogu biti značajni za dalju istragu, identifikovanje odgovornih i rekonstrukciju tokova novca.

Kakva je uloga država Zapadnog Balkana u ovoj istrazi?

Prema objavljenim informacijama, istražitelji su identifikovali veze između lažnih investicionih platformi i kol-centara koji su delovali u Albaniji, na Kosovu i u Severnoj Makedoniji.

U ovakvim prevarama kol-centri mogu imati važnu ulogu jer upravo njihovi operateri često ostvaruju neposredan kontakt sa investitorima.

Njihov zadatak može biti da potencijalne klijente ubede u pouzdanost ulaganja, objasne način korišćenja platforme i podstaknu ih da uplate dodatna sredstva.

Zbog toga otkrivanje kol-centara može pomoći u identifikovanju osoba koje su neposredno komunicirale sa žrtvama, ali i u utvrđivanju njihovih veza sa organizatorima i tehničkim pružaocima usluga.

Ova istraga pokazuje koliko je međunarodna saradnja važna kada se organizatori, operateri, tehnička infrastruktura i oštećeni nalaze u različitim državama.

Da li hapšenja i zaplena servera znače da će investitori dobiti svoj novac nazad?

Iako je reč o značajnoj policijskoj akciji, važno je razlikovati otkrivanje osumnjičenih i prikupljanje dokaza od konačnog obeštećenja žrtava.

Hapšenje osumnjičenih ne predstavlja dokaz njihove krivice, kao što ni zaplena servera ne znači da su pronađena sva sredstva koja su investitori izgubili.

Za eventualni povraćaj novca neophodno je utvrditi gde su sredstva završila, da li postoji imovina koja može biti predmet odgovarajućih mera i da li su ispunjeni zakonski uslovi za njeno korišćenje radi obeštećenja.

Prema informacijama objavljenim povodom ove akcije, procenjena finansijska šteta prelazi četiri miliona evra, ali to ne znači da je navedeni iznos pronađen ili vraćen oštećenima.

Ipak, zaplena digitalnih dokaza i identifikovanje povezanih lica mogu predstavljati važan osnov za dalje istražne radnje i eventualno pronalaženje imovine.

Zašto je ova vest važna za žrtve međunarodnih investicionih prevara?

Poseban značaj ove akcije ogleda se u činjenici da nadležni organi istražuju širu organizacionu i tehničku strukturu koja je mogla omogućavati funkcionisanje većeg broja lažnih investicionih platformi.

To pokazuje da se odgovornost ne mora ispitivati samo u odnosu na osobe koje su neposredno kontaktirale investitore, već, kada za to postoje dokazi i zakonski osnov, i u odnosu na druge učesnike koji su svesno doprinosili izvršenju prevara.

Za oštećene investitore to je važna poruka, jer otkrivanje veza između različitih kompanija, platformi i posrednika može otvoriti dodatne pravce istrage i doprineti potpunijem utvrđivanju okolnosti pod kojima je njihov novac izgubljen.

Iako rezultati ove akcije ne garantuju povraćaj sredstava, oni potvrđuju da međunarodna saradnja, digitalna forenzika i koordinisano postupanje nadležnih organa mogu imati značajnu ulogu u razotkrivanju složenih investicionih prevara.

DefendMe Global